• Paučnjaci - dezinsekcija

    Paučnjaci - dezinsekcija

Dezinfekcija pauka i paučnjaka

Škorpioni ili štipavci (Scorpiones), red najstarijih člankonožaca iz razreda paučnjaka (Arachnida),su najveći kopneni paučnjaci. Poznato je oko 600 vrsta, žive većinom u tropskim i suptropskim krajevima, ali ih ima i u hladnijim područjima i gotovo u cijeloj Europi. Najpoznatije su europske vrste talijanski škorpion (Euscorpius italicus) i karpatski škorpion (E. Carpathicus)

Građa škorpiona

Prednji dio tijela (prosoma) nije posebno odijeljen od stražnjega (opistosoma). Kratki jednostavni glavopršnjak pokriven je čvrstim štitom. Na leđnoj strani nalaze se oči, jedan par središnjih i nekoliko pari lateralnih. Na trbušnoj strani nema oklopa nego je zaštićena osnovama nogu. Prvi par su helicere smještene ispred usnog otvora i imaju oblik kliješta. Dva para čeljusnih nogu (helicere i pedalpi) imaju oblik štipaljka i služe za hvatanje plijena. Dobro su razvijena četiri para nogu za hodanje. Dugi člankoviti zadak završava otrovnom bodljom. Dišu uzdušnicama, bodlja na vrhu niza abdominalnih članaka je u mužjaka deblja.

Razmnožavanje

Škorpije mužjaci na operkulumu imaju kukice i po obliku bodlji i pedipalpi. Spolne žlijezde kod mužjaka i ženki su vrlo slične građe, sastoje se od grupe cjevčica od koje polaze odvodi koji se izlivaju u genitalni atrijum. Prilikom igre parenja škorpije pokazuju vrlo specifično ponašanje. Mužjaci polažu spermatozoide na zemlju, a ženke ih unose u tijelo preko polnog otvora. Razvitak oplođenih jaja odvija se u tijelu ženke i traje od nekoliko mjeseci do godinu dana, a nekada i duže. Poslije završenog razvoja rađa se od 6 do 90 mladih dužine nekoliko milimetara koji na leđima majke borave oko tjedan dana, odnosno, do prvog presvlačenja. Ženka koti živi podmladak, koji neko vrijeme nosi na leđima. Životni vijek škorpiona iznosi i do 25 godina.

Škorpioni se danju zadržavaju pod kamenjem, noću izlaze u lov na kukce, pauke i dr. a plijen isišu. Ubod nekih vrsta smrtonosan je i za čovjeka. Na Balkanu ubod u čovjeka uzrokuje samo manje crvenilo. Na južnom dijelu Balkana živi najveći europski opasni balkanski štipavac (Buthus gibbosus), dug do 8 cm. Najveći je golemi štipavac (Pandanus imperator), iz tropske Afrike, dug do 17 cm. Danju miruju dok noću škorpioni idu u potragu za hranom. Većina vrsta su solitarne jedinke, aktivne noću. Danju se skrivaju u tlu, pod komadima drveća ili kamenjem, bježeći od svjetlosti i predatora.

Javite nam se na: +385 1 626 1921 ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Prehrana

Hrane se svakim plijenom kojeg mogu usmrtiti – manjim kralješnjacima kao što su ptice, glodavci, gmazovi i raznim beskralješnjacima. Plijen prvo hvataju helicerama, zatim ga ubadaju otrovnim žalcem na vrhu repa. Ne mogu jesti hranu u krutom stanju, već kao pauci injiciraju otrov koji omekšava tkivo i tako ga čine pogodnim za probavljanje. Kada škorpija hvata plijen onda je njen postabdomen podignut i povijen naprijed preko tijela tako da je bodlja upravljena ka žrtvi i spremna za napad. Bodlja, kojom se završava opistozoma se, prema embrionalnom porijeklu, smatra člankom. U njenoj proširenoj osnovi nalazi se parna otrovna žlijezda čiji se otvor nalazi na vrhu bodlje. Žlijezda je obavijena mišićima čije kontrakcije ubrizgavaju otrov u žrtvu.

Škorpije se hrane sitnim zglavkarima koje hvataju kliještolikim pedipalpima, a ubijaju ubodom bodlje. Probava ubijenog plijena počinje radom helicera koje maceriraju plijen i izlučivanjem sokova iz prednjeg crijeva na njega. Poluprobavljenu hranu usisava ždrijelom iz koga hrana ide u jednjak pa u srednje crijevo i žlijezde za probavu gdje se probavlja do kraja, a zatim i apsorbira. Neprobavljeni sastojci hrane se prebacuju u zadnje crijevo i preko analnog otvora izbacuju iz tijela

Izlučivanje se obavlja pomoću:

  • dva para Malpigijevih cjevčica koje se izlivaju između srednjeg i zadnjeg crijeva
  • dva para koksalnih žlijezda koje se izlivaju u bazu trećeg para nogu za hodanje

Pauci: crna udovica, lažna crna udovica, tarantula

Epidemiološki značaj: ujedi crne udovice i lažne crne udovice izazivaju teška opća stanja s pojavom nesnosne boli i šoka, dok ujed tarantule izaziva snažnu lokalnu bol uz nekrozu mjesta kontakta.

Broj generacija: obično jedna generacija.

Krug kretanja (migracije): neposredno u okruženju samog gnijezda. Pasivan prijevoz s različitim materijalima, vozilima i kontejnerima.

Vijek života: Obično jedna topla sezona. Registrira se preživljavanje crne udovice tijekom zime uz pojavu proljetne generacije.

Štipavci, strige i stonoge

Epidemiološki značaj: u našim područjima epidemiološki značaj neznatan. Europski štipavci u načelu bezopasni. U literaturi postoje i drugačije naznake. Strige uzrokuju snažnu bol i nekrozu tkiva, dok stonoge u dodiru izlučuju otrov koji izaziva opsežne alergijske reakcije.

Broj generacija: jedna godišnje, kod stonoga poznat kalamitet (partenogeneza).

Krug kretanja (migracije): uvijek u blizini legla. Kod stonoga poznate migracije na veće udaljenosti.

Vijek života: više godina.

Javite nam se na: +385 1 626 1921 ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Dezinsekcija pauka | Pauci
Dezinsekcija pauka | Pauci
Dezinsekcija pauka | Pauci
Dezinsekcija pauka | Pauci

Adresa

Odranska 48 
10 020 Novi Zagreb
Hrvatska

Radno vrijeme ureda

Pon - Pet: 800 - 1600
Sub: zatvoreno
Ned: zatvoreno

Fučkala - dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija

01 62 61 921
Odranska 48, Odra, 10020 Novi Zagreb

U skladu s novom europskom regulativom, Fučkala d.o.o. je nadogradio politiku privatnosti i korištenja kolačića. Kolačiće upotrebljavamo kako bismo vam omogućili korištenje naše online usluge, što bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost naših web stranica, prikaz sadržaja i ostale funkcionalnosti koje inače ne bismo mogli pružati. Kolačići su anonimizirani te u svakom trenutku možete kontrolirati i konfigurirati postavke kolačića u vašem Internet pregledniku. Više informacija